Industry 4.0 – Budućnost je pametna
Konferencija o buri
Karlobag, 14 listopada, 2022.
Jeste li znali da je bura hrvatski fenomen – ne puše nigdje drugdje na svijetu nego samo na istočnoj obali Jadrana?
U Karlobagu održana konferencija o buri
kao prvi korak u stvaranju Muzeja bure
KARLOBAG – U organizaciji tvrtke SixSigma i Općine Karlobag a pod pokroviteljstvom Ličko-senjske županije u Karlobagu je održana konferencija o buri na kojoj su najveći hrvatski stručnjaci za buru objasnili fenomen ovog vjetra koji je karakterističan za Hrvatsku, odnosno koji puše samo na istočnoj obali Jadrana.
Karlobag je ciljano odabran kao domaćin bure jer je teren oko Karlobaga za oko 12% viši od onog u Senju i jer oko Karlobaga obala više prati obalni teren, tj. planinu, nego što je to slučaj kod Senja što znači da za planinsku atmosfersku valnu dinamiku Karlobag ima preferirani tzv. donji rubni uvjet za postizanje loma atmosferskih planinskih valova i onda posljedično nisko mlazno i mahovito strujanje popraćeno “divljom” turbulencijom.
Sudionike konferencije uvodno je pozdravio načelnik Općine Karlobag g. Boris Smojver koji je istaknuo da je u 2021. godini bura u Karlobagu čak 132 puta ograničavala promet odnosno da je u prosjeku svaki treći dan u Karlobagu puhala bura. Župan Ličko-senjske županije Ernest Petry naglasio je da se o buri kao hrvatskom fenomenu još uvijek ne zna dovoljno i da se bura može kao i u nekim drugim državama adekvatno turistički valorizirati, te izrazio vjeru da će u Karlobagu uskoro zaživjeti Muzej o buri kao dodatni turistički brend na području Općine Karlobag, a tako i Ličko-senjske županije.
Nakon uvodnih pozdrava zanimljiva tematska predavanja održali su najveći hrvatski stručnjaci za buru: prof. dr. sc. Branko Grisogono, sa Geofizičkog odjela PMF-a, dr. sc. Ivan Toman, s pomorskog odjela Sveučilište u Zadru, Petar Golem, sa Zavoda za mehaniku fluida Fakulteta strojarstva i brodogradnje te doc. dr. sc. Željko Večenaj, sa Geofizičkog odjela PMF-a dok je konkretan primjer kompleksnosti spašavanja djece iz Njemačke u uvjetima orkanske bure prikazao pročelnik HGSS-a Gospić Josip Brozičević.
(OK/ Foto: Nikola Mraović)
Iz medija
Bura je vrsta planinske zavjetrinske oluje. Pripadni vjetar može postići orkanske brzine i stvoriti enormnu turbulenciju. Poznato je da je bura općenito intenzivnija na sjeveroistočnom Jadranu, tj. da uglavnom postiže veće brzine nego bura na jugu Hrvatske. Međutim, to nikako ne isključuje i značajan intenzitet bure na srednjoj i južnoj obali hrvatskog Jadrana.
Uspoređujući teren oko Senja i Karlobaga, teren je za oko 12 % viši oko Karlobaga. Vjerojatno je još važnija činjenica da oko Karlobaga obala više prati obalni teren, tj. planinu, nego što je to slučaj kod Senja. To znači da za planinsku atmosfersku valnu dinamiku Karlobag ima preferirani tzv. donji rubni uvjet za postizanje loma atmosferskih planinskih valova i onda posljedično nisko mlazno i mahovito strujanje popraćeno “divljom” turbulencijom.
Predavanja
- Kratak pregled istraživanja bure – prof. dr. sc. Branko Grisogono, PMF, Geofizički odsjek
- Numeričko modeliranje bure – dr. sc. Ivan Toman, Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel
- Analiza podataka bure – Petar Golem, FSB, Zavod za mehaniku fluida
- O mjerenju bure – doc. dr. sc. Željko Večenaj, PMF, Geofizički odsjek
Predavači
Branko Grisogono je redoviti profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao i magistrirao 1983. i 1987. godine; doktorirao je fiziku 1992. u Desert Research Institute, Reno, NV, SAD; prvi postdoc u SAD-u, drugi u Uppsali, Švedska (ukupno 40 mjeseci); izvanredni je profesor na Sveučilištu u Uppsali i onda na Sveučilištu u Štokholmu, Švedska, od 1996. i 1997. do 2003., kada se vratio u Zagreb nakon 15 godina rada u inozemstvu. Objavio je preko 85 međunarodno recenziranih znanstvenih radova uglavnom u časopisima značajno natprosječnog faktora utjecaja u atmosferskoj fizici i meteorologiji s klimatologijom. Ukupni mu je faktor utjecaja preko 190, citiran je preko 2110 do preko 3250 puta, ovisno o bazi podataka [W-o-S, Scopus, Google Scholar] pa je jedan je od najcitiranijih hrvatskih meteorologa [h – index izmedju 27 i 32, i – index 61]. Pored atmosferskih valova i turbulencije, bavi se planinskom i obalnom meteorologijom i (mikro)klimatologijom. Vodio je ili surađivao u nizu međunarodnih znanstvenih projekata. Bio je ili jest član uredničkih odbora nekoliko međunarodnih časopisa (uključujući Tellus A od 2003. god., itd.), recenzirao je preko 150 znanstvenih radova i projekata (uključujući IPCC 2021 report, za 3 poglavlja), te sudjelovao u preko 45 doktorskih povjerenstava u 10 država na tri kontinenta, predaje nekoliko sveučilišnih kolegija iz Dinamičke meteorologije na svim nivoima, (su)vodio je 11 doktorata i oko 45 diplomskih ili magistarskih radova te je uveo nekoliko novih znanstvenih pristupa u mezoskalnoj i mikroskalnoj meteorologiji, odnosno u dinamici geofizičkih fluida.
Ivan Toman je rođen 24. svibnja 1978. godine u Zadru, gdje je završio osnovnu školu kada sudjeluje i na državnom natjecanju iz fizike. Pohađa srednju Pomorsku školu nautičkog smjera (1992 — 1996). 1996. upisuje Pomorski fakultet u Rijeci, nautički smjer i diplomira u studenom 2000. godine s temom “Ustroj VTS službi u područjima gustog prometa”, čime stječe zvanje diplomiranoga inženjera pomorskoga prometa, nautičkoga smjera.
Plovi na brodovima Tankerske plovidbe (brodovi za prijevoz suhih i tekućih rasutih tereta) od 2001. do 2003. godine kao vježbenik i 3. časnik palube.
Zapošljava se kao nastavnik nautičke grupe predmeta u Pomorskoj školi u Zadru, gdje radi od 2004. do 2016. godine. U Prometno-tehničkoj školi u Šibeniku u istom svojstvu radi od 2005. do 2007. godine. Posjeduje položen stručni ispit te dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje, kao i ECDL tečaj. Redovito pohađa stručne seminare i druga stručna usavršavanja.
Pri Visokoj pomorskoj školi Rijeka te kasnije Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru, kao vanjski suradnik drži vježbe iz predmeta elektronička navigacija, održavanje broda, pomorske komunikacije i primjena računala (2004 — 2005; 2010 — 2015). Predaje na raznim tečajevima za pomorce, uključujući rad na engleskom jeziku za inozemne polaznike. Osposobljava se za rad na nautičkim simulatorima Transas i Poseidon. Drži praktičnu nastavu na brodovima Kraljica mora, Naše more i putničkim brodovima Jadrolinije. Posjeduje niz STCW ovlaštenja.
Od 2016. godine zaposlen na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru u svojstvu asistenta. Iste godine upisuje doktorski studij Pomorstvo, smjer Nautičke znanosti na Pomorskom fakultetu u Rijeci. U lipnju 2022. brani doktorsku disertaciju pod naslovom Utjecaj vulkanske aktivnosti na raspršenje položaja određenog satelitskim navigacijskim sustavima, pod mentorstvom prof. dr. sc. Serđa Kosa te komentorstvom izv. prof. dr. sc. Davida Brčića. Koautor je 8 objavljenih znanstvenih radova, od čega 6 kao prvi autor. Sudionik je međunarodnih konferencija, te istraživačog projekta Uniri-tehnic-18-66 pri Sveučilištu u Rijeci.
Aktivno programira u nizu programskih jezika, od kojih najbolje poznaje Python. Aktivnim programiranjem doprinosi poboljšanju službenog koda WRF (Weather Research and Forecast) modela koji poznaje na ekspertnoj razini. Autor je portala MeteoAdriatic, kolumnist je Zadarskog lista (2005 — 2016) te portala eZadar (2007 — 2018). Drži niz stručnih i znanstvenih predavanja (Institut Ruđer Bošković, Astronomski centar Rijeka, Croatia Boat Show, Festival znanosti, …). Suosnivač je i prvi predsjednik zadarske udruge ZDWireless.
Petar Golem je rođen 1996. godine u Zadru gdje je 2015. godine završio Gimnaziju Franje Petrlića nakon čega je nastavio školovanje na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu – Geofizički odsjek. Na PMF-u je diplomirao 2020. godine sa radom na temu „Analiza vertikalnih strujanja u tropskom konvektivnom graničnom sloju tijekom mjerne kampanje DACCIWA“ te stekao titulu magistra fizike-geofizike.
Kao Slader LLC – freelance studentski mentor je radio od 2018. do 2020. godine, a od siječnja 2021. godine radi kao asistent na projektu HRZZ-a na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.
Od programskih jezika najčešće koristi Python i FORTRAN, a iskusan je i sa numeričkim modeliranjem.
Željko Večenaj, docent na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Diplomirao je na PMF-u 2005. godine na Diplomskom studiju fizike, Geofizika – Meteorologija i fizička oceanografija gdje stječe zvanje diplomiranog inženjera fizike. Godine 2006. se kratko zapošljava u Đurđevačkoj Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva kao nastavnik matematika i fizike. Svoj profesionalni razvoj nastavlja kao znanstveni novak – asistent od 2006. do 2012. na PMF-u, Geofizički odsjek u Zagrebu gdje je 2012. godine doktorirao te stekao zvanje doktora fizike. Od 2012. do 2016. na istom fakultetu radi kao znanstveni novak – viši asistent, a od 2016. do danas kao docent.
Od 2007. godine Zvečaj se usavršava na brojnim institucijama u inozemstvu posebice u Kanadi, Škotskoj i SAD-u gdje je boravio više puta. Član je nekoliko domaćih i međunarodnih meteoroloških društava, a za svoj rad dobio je više nagrada i priznanja.
Kao suradnik je radio na brojnim domaćim i međunarodnim projekatima, a posljednjih godina češće se pojavljuje kao voditelj privrednih projekata vezanima za mikrometeorološka mjerenja, izradu numeričkih modela, primjenu inovativnih tehnologija, izrade studija i sl.
